Poljoprivrednici, od 8. ožujka 2021. u podružnicama Agencije za plaćanja možete podnijeti Jedinstveni zahtjev za izravne potpore i IAKS mjere ruralnog razvoja za 2021. godinu.

Svoj zahtjev poljoprivrednici mogu samostalno popuniti u Agronetu, ali ga moraju isprintati te poslati poštom ili ga osobno donijeti u podružnicu Agencije u svojoj županiji do 17. svibnja 2021. godine.

Poljoprivrednici koji posjeduju e-poljoprivredu iskaznicu zahtjev mogu podnijeti elektronički, uz elektronički potpis. Svima koji nemaju tu mogućnost pomažu djelatnici Agencije za plaćanja, Ministarstva poljoprivrede (bivša Savjetodavna služba) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Zbog ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te zbog daljnjeg pada gospodarskih aktivnosti i poteškoća u poslovanju s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća u sektoru prerade u elektronskom savjetovanju su nacrti natječaja za provedbu Mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ Programa ruralnog razvoja, a ukupni iznos potpore raspoloživ kroz ove natječaje je 200 milijuna kuna.

Na Natječaju M21 za poljoprivrednike prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine, a imaju evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto – najmanje 18.897,75 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 52.913,70 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.

U EU godišnje nastaje oko 88 milijuna tona otpada od hrane. Okvirna procjena temeljem raspoloživih podataka u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom za 2017. godinu pokazala je da u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje 399.611 tona otpada od hrane odnosno 97 kg/stanovniku.

Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. S ciljem podizanja svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno je provesti niz aktivnosti u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. (Narodne novine, br. 61/19), koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50% i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine.

Hrvatske delicije „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 16. veljače 2021. godine. Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije.

Postupak zaštite naziva „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ započeo je u rujnu 2017. godine, kada su Udruga dalmatinski pršut odnosno Udruga proizvođača drniškog pršuta Ministarstvu poljoprivrede podnijele zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom „Dalmatinska panceta“ odnosno „Dalmatinska pečenica“.

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda - Dokazana kvaliteta u svjetlu poticanja ulaska što većeg broja hrvatskih proizvođača koji će ispunjavati propisane zahtjeve kako bi upravo takvi proizvodi dodane vrijednosti našli svoju nišu kako na hrvatskom tako i na zahtjevnom jedinstvenom europskom tržištu. Riječ je o dobrovoljnom nacionalnom sustavu kvalitete koji je osmišljen upravo kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, i njihovih proizvoda. Naglasak sustava je na označavanju proizvoda sa dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima.