Europski tjedan održivog razvoja (ETOR) održava se svake godine od 30. svibnja - 5. lipnja. Obilježava se diljem Europe s ciljem poticanja i bolje vidljivosti aktivnosti, projekata i događanja koja promiču održivi razvoj. Ovogodišnji ETOR posvećen je Globalnim ciljevima održivog razvoja.

Nedavno usvojen Program za održivi razvoj 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja ističe ključne probleme koji zahtijevaju hitno djelovanje na svim razinama i uključivanje svih relevantnih dionika. ETOR doprinosi ovom ambicioznom programu, promovirajući aktivnosti organizacija koje koriste pristup "odozdo prema gore", a koje su tematski povezane i podržavaju ciljeve održivog razvoja (SDG). Europski tjedan održivog razvoja ove godine ima za cilj podizanje svijesti o Programu za održivi razvoj 2030. u Europi te poziva lokalne dionike na aktivno uključivanje u aktivnosti za postizanje održivog razvoja, s posebnim naglaskom na ciljeve održivog razvoja.

Grad Drniš, sa svojim ustanovama i udrugama se i ove godine priključio inicijativi o uključivanju u ETOR, kojim koordinira ured Europske mreže za održivi razvoj (ESDN) u Institutu za upravljanje održivosti na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Beču.

Grad Drniš je uz pomoć Šime Strikomana snimio 513. Milenijsku fotografiju „Drniški pršut“. Više od 600 Drnišana sudjelovalo u snimanju fotografije. 

Posebno zahvaljujemo učenicima i djelatnicima Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog, djeci i tetama iz Dječjeg vrtića Drniš, članovima KUU „Miljevci“, KUD-a „Etno udruga Petrovo polje“, KUD-a „Sveti Ilija Kljaci“, KUD-a „Naši korijeni“, Tamburaškog orkestra „Krste Odaka“, Gradskog puhačkog orkestra, drniških sportskih klubova, te svim ostalim građanima koji su se odazvali pozivu i omogućili da ovaj projekt uspije.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović prihvatila je poziv gradonačelnika Grada Drniša g. Josipa Begonje za pokroviteljstvo nad 3. Međunarodnim festivalom pršuta Drniš 2016.

"Zadovoljstvo mi je prihvatiti pokroviteljstvo nad festivalom pršuta koji doprinosi promociji Grada Drniša i drniškog kraja, a posebice Vašem brendu - Drniškom pršutu.

Činjenica je da su znanstvene analize dokazale kako mikroklimatski uvjeti drniškog prostora drniški pršut čine različitim od ostalih dalmatinskih pršuta, a osobito je značajno što je Drniški pršut postao tražena delicija svjetskih vladara pa se tako našao i na stolovima mnogih značajnih proslava. No osim navedenoga, za Grad Drniš i za Republiku Hrvatsku od iznimne je važnosti što je Drniški pršut upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije." - istaknula je predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović u svojem odgovoru gradonačelniku Grada Drniša g. Josipu Begonji dodajući kako će, ukoliko joj to državničke obveze dopuste, vrlo rado posjetiti festival.

U petak 29. siječnja Grad Drniš je predao dokumentaciju za dodjelu bespovratnih sredstava za financiranje pripremne dokumentacije za obnovu kulturne baštine Grada Drniša. Bespovratna potpora se dodjeljuje iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dvije grupe aktivnosti: pripremu dokumentacije i provedbu Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Cilj ovog programa je pružiti potporu integriranim razvojnim programima temeljenim na obnovi kulturne baštine, a koji bi kroz valorizaciju kulturne baštine doprinijeli društveno-gospodarskom razvoju određenog područja, čineći ga pritom prepoznatljivom turističkom destinacijom.

Grad Drniš se prijavio na Grupu aktivnosti A, odnosno za dodjelu potpora za izradu projektne dokumentacije za obnovu Đačkog doma (sklop kuća Divnić), zgrade Starog kina, zgrade bivšeg Doma kulture u Siveriću, te ostataka tvrđave „Gradina“. Radi se o zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima u vlasništvu Grada Drniša. Vrijednost ukupne projektne dokumentacije je oko 3.200.000 kuna, od čega EFRR financira 85% iznosa.

U Službenom listu Europske unije, L 322/14  od 08. prosinca 2015. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2268 od  24. studenog 2015.  o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla DRNIŠKI PRŠUT (ZOZP).

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira i Istarskog pršuta/Istrskog pršuta još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces zaštite naziva „Drniški pršut“ (ZOZP) započeo je u lipnju 2011. godine, kada je Udruga proizvođača „Drniškog pršuta“ podnijela  Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Drniški pršut“. Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Drniški pršut“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U ožujku 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Drniški pršut“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Drniški pršut“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Specifičnost Drniškog pršuta proizlazi iz određenih karakteristika proizvoda, kao što su manje slan okus, blaga aroma dima i stupanj osušenosti, koje su rezultat tradicionalnog načina proizvodnje i prilagodbe lokalnim klimatskim prilikama, te njegove dugogodišnje reputacije i značaja na domaćem tržištu i šire.

Povezanost Drniškog pršuta s zemljopisnim okruženjem, osim iz povoljnih klimatskih prilika i znanja i vještina lokalnog stanovništva, proizlazi i iz duge tradicije proizvodnje i visoke reputacije pršuta iz drniškog kraja. Bogatu tradiciju proizvodnje pršuta stvarale su brojne generacije lokalnih mještana vješto koristeći „bogomdane” prirodne uvjete zbog čega su područje grada Drniša i njegove šire okolice odavna postali poznati po pršutu. Zbog kakvoće „Drniški pršut” je uvijek imao poseban renome među domaćim pršutima što bilježi i novinske reportaže, dok o iznimnom međunarodnom prestižu govori podatak da je bio služen na engleskom dvoru prilikom krunjenja kraljice Elizabete II, 2. lipnja 1953. godine, te ponovno prilikom proslave pedesete godišnjice krunidbe.

„Drniški pršut” je s krupnom morskom soli soljen, prešan, hladno dimljen i sušen svinjski but, proizveden tijekom vremenskog perioda od minimalno 12 mjeseci. Karakterističnog je izgleda bez zdjeličnih kosti i nožice, te dijela kože i masnog tkiva s unutrašnje strane buta, pravilno zaobljenog ruba. Odlikuje ga jednolična intenzivna rubin-crvena boja nareska, osim bjeline u području masnog tkiva, te intenzivan miris zrelog, blago dimljenog sušenog svinjskog mesa. U trenutku stavljanja na tržište „Drniški pršut“ mora imati minimalnu masu od 6,5 kg.

Sve faze proizvodnje suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku i zrenja Drniškog pršuta  moraju se odvijati unutar Šibensko-kninske županije, unutar administrativnih granica grada Drniša i susjednih općina Promina, Ružić, Unešić i Biskupija.

„Drniški pršut” koji zadovoljava sve zahtjeve propisane u specifikaciji proizvoda po završetku proizvodnje označava se na koži s lateralne strane vrućim žigom drniškog pršuta, a prije stavljanja u promet takav pršut se označava i zajedničkim znakom.

Popis svih zaštićenih proizvoda u EU možete pogledati OVDJE.

Izvor: Poslovni.hr