Grad Drniš je uz pomoć Šime Strikomana snimio 513. Milenijsku fotografiju „Drniški pršut“. Više od 600 Drnišana sudjelovalo u snimanju fotografije. 

Posebno zahvaljujemo učenicima i djelatnicima Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog, djeci i tetama iz Dječjeg vrtića Drniš, članovima KUU „Miljevci“, KUD-a „Etno udruga Petrovo polje“, KUD-a „Sveti Ilija Kljaci“, KUD-a „Naši korijeni“, Tamburaškog orkestra „Krste Odaka“, Gradskog puhačkog orkestra, drniških sportskih klubova, te svim ostalim građanima koji su se odazvali pozivu i omogućili da ovaj projekt uspije.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović prihvatila je poziv gradonačelnika Grada Drniša g. Josipa Begonje za pokroviteljstvo nad 3. Međunarodnim festivalom pršuta Drniš 2016.

"Zadovoljstvo mi je prihvatiti pokroviteljstvo nad festivalom pršuta koji doprinosi promociji Grada Drniša i drniškog kraja, a posebice Vašem brendu - Drniškom pršutu.

Činjenica je da su znanstvene analize dokazale kako mikroklimatski uvjeti drniškog prostora drniški pršut čine različitim od ostalih dalmatinskih pršuta, a osobito je značajno što je Drniški pršut postao tražena delicija svjetskih vladara pa se tako našao i na stolovima mnogih značajnih proslava. No osim navedenoga, za Grad Drniš i za Republiku Hrvatsku od iznimne je važnosti što je Drniški pršut upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije." - istaknula je predsjednica Republike Hrvatske gđa. Kolinda Grabar Kitarović u svojem odgovoru gradonačelniku Grada Drniša g. Josipu Begonji dodajući kako će, ukoliko joj to državničke obveze dopuste, vrlo rado posjetiti festival.

U petak 29. siječnja Grad Drniš je predao dokumentaciju za dodjelu bespovratnih sredstava za financiranje pripremne dokumentacije za obnovu kulturne baštine Grada Drniša. Bespovratna potpora se dodjeljuje iz Europskog fonda za regionalni razvoj za dvije grupe aktivnosti: pripremu dokumentacije i provedbu Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine. Cilj ovog programa je pružiti potporu integriranim razvojnim programima temeljenim na obnovi kulturne baštine, a koji bi kroz valorizaciju kulturne baštine doprinijeli društveno-gospodarskom razvoju određenog područja, čineći ga pritom prepoznatljivom turističkom destinacijom.

Grad Drniš se prijavio na Grupu aktivnosti A, odnosno za dodjelu potpora za izradu projektne dokumentacije za obnovu Đačkog doma (sklop kuća Divnić), zgrade Starog kina, zgrade bivšeg Doma kulture u Siveriću, te ostataka tvrđave „Gradina“. Radi se o zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima u vlasništvu Grada Drniša. Vrijednost ukupne projektne dokumentacije je oko 3.200.000 kuna, od čega EFRR financira 85% iznosa.

U Službenom listu Europske unije, L 322/14  od 08. prosinca 2015. objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2268 od  24. studenog 2015.  o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla DRNIŠKI PRŠUT (ZOZP).

Time je Republika Hrvatska dobila, pored Krčkog pršuta, Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Cres, Neretvanske mandarine, Ogulinskog kiselog zelja/ Ogulinskog kiselog kupusa, Baranjskog kulena, Ličkog krumpira i Istarskog pršuta/Istrskog pršuta još jednu oznaku čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces zaštite naziva „Drniški pršut“ (ZOZP) započeo je u lipnju 2011. godine, kada je Udruga proizvođača „Drniškog pršuta“ podnijela  Ministarstvu poljoprivrede zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva „Drniški pršut“. Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Drniški pršut“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U ožujku 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Drniški pršut“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv „Drniški pršut“ upisuje se u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

Specifičnost Drniškog pršuta proizlazi iz određenih karakteristika proizvoda, kao što su manje slan okus, blaga aroma dima i stupanj osušenosti, koje su rezultat tradicionalnog načina proizvodnje i prilagodbe lokalnim klimatskim prilikama, te njegove dugogodišnje reputacije i značaja na domaćem tržištu i šire.

Povezanost Drniškog pršuta s zemljopisnim okruženjem, osim iz povoljnih klimatskih prilika i znanja i vještina lokalnog stanovništva, proizlazi i iz duge tradicije proizvodnje i visoke reputacije pršuta iz drniškog kraja. Bogatu tradiciju proizvodnje pršuta stvarale su brojne generacije lokalnih mještana vješto koristeći „bogomdane” prirodne uvjete zbog čega su područje grada Drniša i njegove šire okolice odavna postali poznati po pršutu. Zbog kakvoće „Drniški pršut” je uvijek imao poseban renome među domaćim pršutima što bilježi i novinske reportaže, dok o iznimnom međunarodnom prestižu govori podatak da je bio služen na engleskom dvoru prilikom krunjenja kraljice Elizabete II, 2. lipnja 1953. godine, te ponovno prilikom proslave pedesete godišnjice krunidbe.

„Drniški pršut” je s krupnom morskom soli soljen, prešan, hladno dimljen i sušen svinjski but, proizveden tijekom vremenskog perioda od minimalno 12 mjeseci. Karakterističnog je izgleda bez zdjeličnih kosti i nožice, te dijela kože i masnog tkiva s unutrašnje strane buta, pravilno zaobljenog ruba. Odlikuje ga jednolična intenzivna rubin-crvena boja nareska, osim bjeline u području masnog tkiva, te intenzivan miris zrelog, blago dimljenog sušenog svinjskog mesa. U trenutku stavljanja na tržište „Drniški pršut“ mora imati minimalnu masu od 6,5 kg.

Sve faze proizvodnje suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku i zrenja Drniškog pršuta  moraju se odvijati unutar Šibensko-kninske županije, unutar administrativnih granica grada Drniša i susjednih općina Promina, Ružić, Unešić i Biskupija.

„Drniški pršut” koji zadovoljava sve zahtjeve propisane u specifikaciji proizvoda po završetku proizvodnje označava se na koži s lateralne strane vrućim žigom drniškog pršuta, a prije stavljanja u promet takav pršut se označava i zajedničkim znakom.

Popis svih zaštićenih proizvoda u EU možete pogledati OVDJE.

Izvor: Poslovni.hr

Matematika možda i nije najomiljeniji i najlakši predmet u školi. Rijetkima je najdraži. Kako bi promijenilo takvu sliku o matematici Hrvatsko matematičko društvo već nekoliko godina diljem Hrvatske organizira Večeri matematike. Kao podrška tom projektu Agencija za odgoj i obrazovanje, zajedno s učiteljima i nastavnicima matematike osnovnih i srednjih škola, uz potporu Grada Splita i Splitskog matematičkog društva organizirala je jučer u Splitu manifestaciju pod nazivom Zlatna večer matematike, sudionicom koje je bila i Srednja škola Ivana Meštrovića. U ovom događaju sudjelovale su razne odgojno-obrazovne institucije, od vrtića do fakulteta. Cilj je manifestacije popularizirati matematiku među učenicima i đacima prikazujući svijet matematike na pristupačan i zanimljiv način, kroz predavanja, radionice, izložbe, igre i kvizove.

Profesorice matematike drniške srednje škole Olga Nerlović i Zlata Bilandžija i osamnaestero srednjoškolaca predstavili su se u Splitu s tri projekta: plesom "Draga matematika, volimo te do beskonačnosti", izložbom "Matematika ne zastarijeva - matematički antikviteti, nastavna pomagala i knjige" te poučnom igrom "Trigonometrijsko kolo sreće". Kao pratnja i pomoć priključilo im se nekoliko profesora, na čelu s ravnateljem Ivanom Zeljkom, roditelja i drugih đaka.

Za Radio Drniš, profesorica Olga Nerlović kaže: "Prošle godine smo također sudjelovali, što nam je bilo drago. Naišli smo na veliki odaziv učenika. Njima se svidjelo raditi na ovakvim neobaveznim projektima. Nisu za to dobivali nikakve ocjene, nagradne bodove, nego samo naše ljudsko hvala. Vidim da ih je to potaklo na bolji rad i suradnju unutar učionice. Ja bih rekla da je rad na takvim projektima poboljšao naš odnos s učenicima unutar razreda i svakome bih preporučila da sudjeluje na ovakvim manifestacijama".

Profesorica Nerlović smatra da se ovakvim susretima potiče kreativnost te da su zbog toga od velike važnosti za sve đake, a rezultat rada drniške škole bi ocijenila sa "6+".

Profesorica Zlata Bilandžija dodaje: "Cilj nam je bio da se učenici međusobno druže, kako unutar naše škole, tako i sa svojim vršnjacima iz drugih, splitskih škola koje su sudjelovale na ovoj Zlatnoj večeri matematike; da se bolje upoznaju i predstave jedni drugima projekte na kojima su radili. Nadam se da im se svidilo, da im je bilo ugodno i zanimljivo".

Profesorica Bilandžija na kraju se zahvaljuje svima koji su sudjelovali u stvaranju projekata i ideja koje su naši školarci predstavili u Splitu.

Izvor: Radio Drniš