Održan okrugli stol na temu "Uloga certifikacije proizvoda za trgovce i ugostitelje"
U sklopu 2. Međunarodnog festivala pršuta Drniš 2015. u organizaciji Grada Drniša, u petak, 04. rujna 2015. godine u prostorima Male vijećnice Grada Drniša održan je Okrugli stol na temu "Uloga certifikacije proizvoda za trgovce i ugostitelje".
Okrugli stol bio je namijenjen široj javnost, te se je izlaganjima struke i iskustava proizvođača nastojalo upoznati javnost sa ulogom i važnosti certifikacije proizvoda s naglaskom na oznake zaštite hrvatskog pršuta i uloge koju ima za krajnjeg potrošača. Na okruglom stolu sudjelovalo je sedam stručnjaka iz područja certifikacije hrvatskog pršuta, koji su postupku zaštite hrvatskog pršuta uključeni od samog početka, odnosno posljednjih deset godina.
Nakon uvodnog dijela, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić održao je izlaganje na temu "Svrha certifikacije hrvatskog pršuta". Osim značenja koje certifikacija hrvatskog pršuta ima za užu i širu hrvatsku javnost, Markotić je iznio i glavni problem s kojim su suočeni proizvođači i potrošači pršuta, a to je pojava neispravno označenih proizvoda na policama trgovina. Na taj problem osvrnuli su se u svojim izlaganjima proizvođači drniškog pršuta Željko Pilić, direktor tvrtke BEL CRO i Zvonimir Marin, predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta. Izrazili su zadovoljstvo potražnjom za drniškim pršutom, ali i nezadovoljstvo pojavom proizvoda koji na sebi nose oznaku 'drniški pršut', ali to nisu. Takve situacije nepovoljne su za sve, a posebice su nezaštićeni potrošači koji ne znaju što kupuju pod oznakom bilo kojeg hrvatskog pršuta, zaključili su proizvođači drniškog pršuta. U nastavku je izlaganje održao Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatski pršut na temu „Zaštita hrvatskih pršuta na razini EU“. U izlaganju je gosp. Madir podsjetio na sudjelovanje hrvatskih pršutara na VIII. Svjetskom kongresu pršuta u Toulouse-u, održanom 25. i 26. lipnja 2015.godine. Na ovakvoj visokoj razini prezentirani hrvatski pršuti ostavili su dobar dojam i izazvali veliki interes u Francuskoj, a najrelevantnijim međunarodnim akterima iz svijeta pršuta bili su uglavnom nepoznati. Iako je Krčki pršut već zaštićen na EU razini, a zaštita istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta se skoro očekuje, afirmaciji i dobrom pozicioniranju hrvatskih pršuta na međunarodnom tržištu prethodi sređivanje hrvatskog tržišta pršuta, istaknuo je u svom izlaganju gosp. Madir.
U drugom dijelu događanja Ana Marušić Lisac, direktorica Biotechnicon poduzetničkog centra izlagala je na temu „Mogućnosti označavanja i motivi, posljedice i rješenja“. Istaknula je nezaštićenost potrošača kod neispravno označenih proizvoda u trgovinama i ugostiteljskim objektima, ali i upozorila na problem neznanja samih potrošača o tome što treba sadržavati oznaka certificiranih proizvoda. Stoga rješenje situacije vidi u edukaciji potrošača o certificiranim proizvodima, te zajedničkom nastupu sređivanja tržišta svih relevantnih aktera iz područja hrvatskog pršuta. Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije i viša stručna suradnica Blanka Sinčić Puljić izlagali su na temu „Uloga lokalne uprave u certifikaciji pršuta“. Gosp. Antolović govorio je o važnosti lokalne uprave u podršci proizvođačima pršuta i iskustvima animiranja istarskih proizvođača pršuta. Ipak, u sređivanje hrvatskog tržišta pršuta, uz sve napore lokalne i županijske uprave i proizvođača pršuta, mora se uključiti i državna razina, završio je izlaganje gosp. Antolović. U svom izlaganju gđa Sinčić Pulić podržala je prijedlog rješenja educiranjem potrošača i pozdravila afirmativnu završnicu okruglog stola, koji uz slična događanja i treba biti mjesto kako iznošenja problema, tako i traženja načina za njihovo rješavanja.
